Sanja Iveković umjetnica je koja svojim djelima zalaže za očuvanje sjećanja na antifašističku narodnooslobodilačku borbu i ulogu borkinja u njoj.
Tome je posvećen i spomenik Trudna Memorija na kojem su ispisana imena 91 narodne heroine, nositeljice Ordena narodnog heroja NOB-a, koje su se borile za bolju budućnost svih nas, budućnost koja počiva na oslobođenju od nacističkog okupatora i svih onih koji su s njim surađivali.
Riječi koje su te noći, na Dan antifašističke borbe, ispisane preko njihovih imena svjedoče da ovaj duh još nije nestao s naših prostora i da su spomenici poput Trudne Memorije i danas potrebni i važni više nego ikad prije.
Osuđujemo svaki vandalski čin, a posebno čin koji se odnosi na takvo brisanje i oskvrnuće sjećanja na kojem počiva europska civilizacija i njezine demokratske vrijednosti.
PROČITAJ VIŠE
U sklopu retrospektive Sanje Iveković "Works of Heart (1970. - 2023.)" u Muzeju suvremene umjetnosti 15. lipnja 2023. godine održan je susret iz programa Wikimedia javnih aktivnosti vezanih uz teme A+F (Art+Feminism) u/s umjetničkim institucijama/organizacijama/grupama u Hrvatskoj s fokusom na umjetnost i kulturu kao sastavni dio feminističkog, queer, dekolonijalnog i svakog drugog progresivnog Wikimedijinog rada. Susret održan je na dan otvorenja retrospektive.
Facilitator je bio wikimedijalac u rezidenciji i A+F suradnik Željko Blaće. Sudionice/i lokalne studenti/ce, amateri/ke, radnice/i te članice i članovi dviju lokalnih Wikimedijskih inicijativa HrW i GLAM, uz podršku regionalnog Wikimedia CEE Huba i međunarodne Art+Feminism kampanje.
PROČITAJ VIŠE
U protekla dva mjeseca u Zbirci Richter i Muzeju suvremene umjetnosti provodili smo novi edukativni projekt „MSU otvoren mladima“, namijenjen studentima povijesti umjetnosti i srodnih fakulteta te mladima zainteresiranima za područje umjetnosti i kulturne baštine. Kroz posebno osmišljene aktivnosti, razgovore sa stručnjacima i praktičan rad, polaznicima smo nastojali približiti određene specifičnosti muzejskog rada, koje često ostaju skrivene i nepoznate široj publici – od tema obrade i zaštite arhivske i muzejske građe te kritičkog angažmana i teorijskih tekstova, zatim umjetničkih arhiva i izložbenih praksi do rada s publikom, pri čemu smo se upoznali i s načinima i metodama rada s osobama s oštećenjima vida. Ovakvim oblikom neformalne edukacije u Zbirci Richter, nastavila se sama arhitektova ideja o životu toga prostora – mjestu susreta, koje potiče rasprave o umjetnosti i raznim oblicima djelovanja u kulturi.
PROČITAJ VIŠE
„Dozvoljavam da se moja djela reinterpretiraju
u drugom vremenu ako njihov naboj oslabi.“
Boris Bućan, 1976.
Duboko nas je potresla vijest o odlasku jednog od najvažnijih umjetnika Borisa Bućana. Ostavio je iznimno važan trag ne samo u lokalnoj nego i međunarodnoj sceni. Svijet umjetnosti je izgubio istinskog velikana.
PROČITAJ VIŠE
U sklopu izložbe "Vidljive" u Muzeju suvremene umjetnosti 18. svibnja 2023. godine održan je susret iz programa Wikimedia javnih aktivnosti vezanih uz teme A+F (Art+Feminism) u/s umjetničkim institucijama/organizacijama/grupama u Hrvatskoj s fokusom na umjetnost i kulturu kao sastavni dio feminističkog, queer, dekolonijalnog i svakog drugog progresivnog Wikimedijinog rada. Susret održan je na dan otvorenja izložbe.
Facilitator je bio wikimedijalac u rezidenciji i A+F suradnik Željko Blaće. Sudionice/i lokalne studenti/ce, amateri/ke, radnice/i te članice i članovi dviju lokalnih Wikimedijskih inicijativa HrW i GLAM, uz podršku regionalnog Wikimedia CEE Huba i međunarodne Art+Feminism kampanje.
PROČITAJ VIŠE
MSU Zagreb sudjeluje u novom projektu Museum of the Commons, koji osniva međunarodna mreže umjetničkih institucija, kulturnih organizacija i sveučilišta - L'Internationale. Projekt će trajati do kraja 2026. godine. Teme su mu klimatske promjene, dekolonijalne perspektive te smještanje i aktiviranje institucija u lokalnom kontekstu.
PROČITAJ VIŠE
Povodom nedavnih medijskih objava u Jutarnjem listu i informativnom programu HTV-a o programu Muzeja suvremene umjetnosti želim izjaviti sljedeće:
U Muzeju suvremene umjetnosti 15. lipnja ove godine otvaramo izložbu jedne od najznačajnijih hrvatskih umjetnica Sanje Iveković „Works of Heart (1970.-2023.)“. Izložba će biti otvorena do 1. studenog 2023. godine. Ova svjetski poznata hrvatska umjetnica, pionirka feminističke umjetnosti u Jugoslaviji i borkinja protiv zaborava tradicije antifašističke borbe, s više od četrdeset godina umjetničkog rada, još nikad nije imala retrospektivu kod kuće. Bit će to prva zagrebačka retrospektiva umjetnice koja je takvo priznanje u inozemstvu dobila mnogo ranije nego u svojem gradu, u njujorškoj MoMA-i i drugim svjetskim muzejima.
PROČITAJ VIŠE
L’Internationale, savez velikih europskih muzeja, umjetničkih institucija, istraživačkih centara i think-tankova, ime je dobila po radničkoj himni i međunarodnom radničkom pokretu koji pozivaju na pravedno i demokratsko društvo. Učeći iz lokalne i zajedničke povijesti, L’Internationale se usredotočuje na ono što dolazi, na zamišljanje, razvoj i provedbu novih vizija budućnosti, koja će biti pravedna, demokratska i održiva za sve, diljem planeta. Savez nastoji mobilizirati umjetnost i kulturu kao strateške alate u procesima ozdravljenja, obnove i popravljanja nanesene štete. Ovo je četvrti europski suradnički projekt u sklopu L'Internationale, koji EU kroz fond Kreativna Europa podržava s 2 milijuna EUR.
PROČITAJ VIŠE
Muzej suvremene umjetnosti poziva vrtiće i škole Zagreba, a ponajprije Novog Zagreba, da likovno odgovore na natječajni zadatak pod nazivom „Promatrač u mom kvartu“ i daju nov pogled na svoj kvart. Rok: 14. svibnja 2023.
Umjetnost uvijek izmiče, govorio je Ivan Kožarić, umjetnik kojeg poznajemo po skulpturama Matoš na klupi i Prizemljeno sunce u centru Zagreba. U Novom Zagrebu nalazi se i njegov Kupač. Prvi mali model nastao 1956. čuva se u Atelijeru Kožarić u Muzeju. U punoj veličini ostvaren je 1981., zahvaljujući Ini, i nalazi se ispred Inine zgrade, u susjedstvu Muzeja suvremene umjetnosti. Ova skulptura, petlja bez početka i kraja, često izmiče pogledu prolaznika. Okrećemo joj leđa čekajući autobus, prolazeći raskrižjem. Marina Brletić i Srđan Laterza, stanovnici Novog Zagreba i česti posjetitelji platoa, pitali su se: kako ovu vrijednu skulpturu učiniti vidljivom?